Ključni dio meditacije je uvježbavanje čina suosjećanja - ne samo drugima, već i sebi. Sam Dalajlama je jednom rekao: "Ako želite da drugi budu sretni, vježbajte saosjećanje. Ako želite biti sretni, vježbajte samilost."
Sjedite u uspravnom položaju, zatvorite oči, usredotočite se na dah, zamislite voljenu osobu koja stoji ispred vas i poželite im ljubav, svjetlost i zdravlje. Ako se želite izravnati, učinite to isto s nekim koga ne volite, pokušavajući suosjećati s time zašto mogu postupiti onako kako rade ili zahvaljivanjem na tome što vam pomažu u praksi strpljenja i razumijevanja. Često je najteže učiniti vježbu samilosti sa sobom, zamijeniti misli "Ja sam neuspjeh" i "Nisam dovoljno dobar" sa "Volim sebe" i "Radim najbolje što mogu."
Sve bi ovo moglo zvučati nekako, dobro, no, ali nova studija objavljena u časopisu Clinical Psychological Science pokazuje da to stvarno djeluje. Istraživači su podijelili 135 studenata sveučilišta u Exeteru u pet grupa koje su im davale 11-minutne audio zapise koji su ih ili ohrabrivali da budu kritični prema sebi i drugima ili su ih uputili da budu ljubazni prema sebi. Zatim su istraživači pratili njihov otkucaje srca i reakcije znojenja na vježbama te im postavljali pitanja vezana uz to kako se osjećaju mirno, sigurno i povezano s drugima.
Rezultati su pokazali da ne samo da suosjećajne skupine osjećaju veću povezanost s drugima, već su i njihove tjelesne reakcije ukazale na povećanje opuštanja kroz pad otkucaja srca, smanjeni odziv znoja i povećanje varijabilnosti otkucaja srca - vremenski interval između otkucaja srca — Što ukazuje na bolje zdravlje, mlađu biološku dob i sposobnost suočavanja i prilagođavanja stresnim situacijama. Sudionici kritične skupine, međutim, reagovali su na način koji je ukazivao na osjećaje prijetnje i nevolje.
"Prethodna istraživanja otkrila su da je samilost povezana s višom razinom blagostanja i boljim mentalnim zdravljem, ali nismo znali zašto", dr. Anke Karl, voditeljica istraživačke skupine za kliničku psihologiju i centra za poremećaje raspoloženja na Sveučilištu Exetera i vodećeg autora studije, rečeno je u sveučilišnom biltenu. "Naša studija pomaže nam da razumijemo mehanizam kako biti ljubazan prema sebi kad stvari pođu po zlu, što bi moglo biti od koristi u psihološkom tretmanu. Isključivanjem reakcije na prijetnju jačamo naš imunološki sustav i pružamo najbolju šansu za izlječenje. Nadamo se budućnosti istraživanje može koristiti našu metodu da to istražimo kod ljudi s mentalnim zdravstvenim problemima kao što je ponavljajuća depresija."
Doista, iako je praksa meditacije suosjećanja korisna za sve, ona može biti posebno promjenjiva za one koji su skloni negativnom razmišljanju, jer vam pomaže da postanete svjesniji svojih misli i da ih možete bolje kontrolirati. Praksa ne znači da još uvijek ponekad nećete pomisliti: "Jao, stvarno mrzim tog tipa u autobusu" ili se povremeno zapitati "Zašto sam tako bezobličan?" ali to će vam omogućiti da se uhvatite kada imate ove misli, shvatite da su to misli, a ne činjenice , i usmjerite svoj um na pozitivnije mjesto.
"Moj osjećaj je da je za ljude sklone depresiji, susret s njihovim negativnim mislima i osjećajima sa suosjećanjem na radikalno drugačiji način - da te misli nisu činjenice", Willem Kuyken, profesor kliničke psihologije na Sveučilištu u Oxfordu i koautor časopisa navodi studija. "Uvodi drugačiji način postojanja i spoznaje koji je za mnoge ljude prilično transformativan."
Dokazano je i da je meditacija učinkovit alat za problematične spavače, jer vam pomaže smiriti um, osobito ako patite od anksioznosti. Zapravo, nedavno istraživanje pokazalo je čak i da bavljenje meditacijom za samo 10 minuta dnevno može imati iste koristi kao dodatnih 44 minuta sna dnevno.
S obzirom na to da je globalno stanje mentalnog zdravlja u tako velikom neredu, ne bi trebalo biti iznenađujuće da je "pažnja" postala vodeći oblik liječenja u wellness zajednici. Prema New York Timesu , čak 370 škola u Engleskoj uvodi nastavu "pažljivosti" sljedeće godine. Možda neće moći reći koliko je vremena više, ali barem će biti zen. A ako se želite liječiti bolje - i fizički i psihički - u registar, ne propustite ovih 30 načina da svakog dana budite dobri prema sebi.
Diana Bruk Diana je starija urednica koja piše o seksu i vezama, modernim trendovima upoznavanja te zdravlju i wellnessu.