Godine 2010., škola Woodrow Wilson sa sveučilišta Princeton objavila je revolucionarnu studiju koja je tvrdila da odgovara na vječno pitanje: može li novac kupiti sreću?
Zaključak je bio da može, ali samo do određene točke. Analizirajući odgovore 450.000 Amerikanaca anketiranih od strane Gallupa i Healthwaysa u 2008. i 2009. godini, istraživači su otkrili da su razlike između cjelokupnog emocionalnog blagostanja onih koji zarađuju 75.000 dolara godišnje i onih koji su zaradili manje od toga prilično oštre, ali nakon te referentne brojke, razlike su se u potpunosti smanjile.
To je bilo prije gotovo deset godina, pa je bilo krajnje vrijeme za još jedno istraživanje, možda jedno s globalnijim potezom i ono koje bi uzelo u obzir veličinu domaćinstva. Upravo je to ono što je upravo objavljeno u časopisu Nature Human Behavior, ljubaznošću istraživača sa Sveučilišta Purdue.
Studija Purdue analizirala je odgovore Gallupove svjetske ankete, koja je reprezentativni uzorak ankete više od 1, 7 milijuna pojedinaca iz 164 zemlje. Kao i Princeton-ova studija, i Purdue-ova studija je napravila razliku između "emocionalnog blagostanja", što je u osnovi koliko često se osjećate sretno u odnosu na prethodni dan, i "procjene života", koja se odnosi na vaše opće zadovoljstvo životom.
Studija u Princetonu nije otkrila da nečiji prihod ima značajan utjecaj na "emocionalno blagostanje", pa se prag od 75 000 dolara odnosi na sreću koju čovjek ima u vlastitom životu.
Rezultati studije Purdue usklađuju se s onima iz Princetona, osim što je, sada, prag postavljen na 95 000 USD. To je zapravo nešto više od stope inflacije, jer 75.000 dolara u 2010. godini znači 85.792 dolara u 2018. godini.
Međutim, istraživači Purdueja otkrili su da je "idealna zarada od 95.000 USD za procjenu života" bila od 60.000 do 75.000 dolara za "emocionalno blagostanje". Dakle, 75.000 dolara ostaje prag svojevrsnog.
Andrew T. Jebb, vodeći autor i doktorski studij na Odjelu za psihološke znanosti, naglasio je da se iznos odnosi na pojedince i da će vjerojatno biti veći za obitelji.
Studija je također primijetila da je optimalna plaća za sreću različita među raznim regijama u svijetu i da bogatije zemlje zahtijevaju veće plaće. Najniža optimalna plaća bila je 35 tisuća USD, u Latinskoj Americi / Karibima, a najviša u Skandinaviji, 100 000 USD. Optimalna plaća je 105.000 dolara za Sjevernu Ameriku.
Zanimljivo je također primijetiti da je optimalna plaća za pozitivno ocjenjivanje života iznosila 100 tisuća dolara za žene, u usporedbi s samo 90 tisuća dolara za muškarce.
Možda je najzanimljivija činjenica da nakon 95.000 dolara ljudi nisu samo bili sretniji nego su postali manje sretni od svojih vršnjaka s nižim prihodima. To se uklapa u teoriju "mo" novca, mo "problema", koja pretpostavlja da nakon određenog trenutka povećanje prihoda jednostavno znači povećanje odgovornosti i stresa i smanjenje slobodnog vremena koje čovjek može provesti s prijateljima i obitelj i baveći se novim uzbudljivim iskustvima ili slobodnim aktivnostima. Na filozofskoj razini, ovo je najveći korak studija.
"To bi moglo biti iznenađujuće jer ono što vidimo na TV-u i ono što nam oglašivači kažu da trebamo bi ukazivalo da nema plafona kada je u pitanju koliko novca je potrebno za sreću, ali sada vidimo da postoje neki pragovi", rekao je Jebb u bilten Purdue. "Ova otkrića govore o širokom problemu novca i sreće među kulturama. Novac je samo dio onoga što nas stvarno čini sretnima, a mi učimo više o granicama novca."
Za više savjeta o tome kako živjeti dug, sretan život, potražite 25 načina da sada budete sretniji, kako biti sretan prema Einsteinu ili Vrhunske tajne dugovječnosti starijih ljudi na svijetu.
Diana Bruk Diana je starija urednica koja piše o seksu i vezama, modernim trendovima upoznavanja te zdravlju i wellnessu.